HRVATSKO KRŠĆANSKO NAZIVLJE (II.) / Mile Mamić

$9.80
SKU: 9789958362385
Pošalji na
*
*
Način isporuke
Naziv
Procijenjena isporuka
Cijena
Nema mogućnosti dostave
+ -

O autoru

Mile Mamić, red. prof. u miru, rođen je 25. srpnja 1944. u Santa Maria di Leuca (Italija). Osnovnu školu završio je u Lišanima Ostrovičkim, a klasičnu gimnaziju kod franjevaca u Sinju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij Hrvatskoga jezika i književnosti te Latinskoga jezika i rimske književnosti. Diplomirao je 1973. Magistrirao je 1980., a doktorirao 1991. Od godine 1973. do1994. bio je stalno zaposlen u Zavodu za (hrvatski) jezik u Zagrebu. U međuvremenu bio je lektor za hrvatski jezik na sveučilištu u Münsteru i Leipzigu, zatim gostujući profesor na sveučilištu u Münsteru i Budimpešti. Godine 1994. izabran je za izvanrednoga profesora za Suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru, a godine 1999. za redovitoga profesora. Godine 2005. izabran je u trajno zvanje.

Autor je i suautor nekoliko vrlo vrijednih knjiga. Spomenut ćemo samo knjigu Temelji hrvatskoga pravnog nazivlja (Zagreb, 1992. i 2., prošireno izdanje 1999.) i Jezični savjeti (Zadar, 1997. i 2. izdanje 1998.) Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu. Više od 20 godina bio je jedan od triju/troje urednika časopisa Jezik (Zagreb). Bio je član nekoliko stručnih odbora. Objavio je pedesetak znanstvenih i više od 400 stručnih radova i sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Održao je mnogo predavanja o hrvatskom jeziku na različitim razinama, pa i na nekoliko stranih sveučilišta (München, Münster, Berlin, Trier, Bamberg, Köln, Würzburg, Kiel, Hamburg, Marburg, Göttingen, Erlangen, Regensburg, Oldenburg, Budimpešta, Szombathely, Ljubljana ...). Bio je koordinator Vjesnikova jezičnog savjetnika i redoviti suradnik emisije Govorimo hrvatski Prvoga programa Hrvatskoga radija. Imao je stalnu jezičnu kolumnu u tjedniku Hrvatski list, kasnije Hrvatski tjednik. Bio je voditelj znanstvenoga projekta Hrvatsko pravno nazivlje kodifikacijskoga razdoblja, iz čega je proizišla knjiga Hrvatsko pravno nazivlje (Zadar, 2004.). Kao stručnjak za hrvatsko pravno nazivlje bio je nekoliko godina stručni član Odbora za zakonodavstvo Zastupničkoga doma Hrvatskoga sabora. Također je jedan od rijetkih jezikoslovaca koji se intenzivnije bavi i hrvatskim kršćanskim nazivljem, o čemu je objavio knjigu Hrvatsko kršćansko nazivlje (Split, 2004.). Bio je član prvoga i drugoga Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Bio je nekoliko godina predstojnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu u Zadru i jedan semestar vršitelj dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta u Zadru. Bio je član Senata Sveučilišta u Zadru. Na redovitom studiju predavao je Suvremeni hrvatski jezik, na poslijediplomskom Nazivoslovlje (Terminologiju). Više od 12 godina predavao je Suvremeni hrvatski jezik kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je predavao i na poslijediplomskom studiju. Utemeljitelj je i stručni voditelj Škole hrvatskoga jezika u Zadru, gdje se održavaju razni tečajevi za strance i potomke naših iseljenika. Škola je proslavila 20 godina rada. Dobitnik je državne nagrade za znanost, tj. za popularizaciju i promidžbu hrvatskoga jezika.

Suradnik je Glasnika mira u Međugorju, gdje vodi kolumnu Hrvatsko kršćansko nazivlje. Kao jezikoslovac suradnik je Hrvatskoga katoličkog radija u Zagrebu i Radiopostaje „Mir“ Međugorje.

O knjizi

Mamić je kao jezikoslovac usredotočen na riječi, nazive. Ali te riječi, ti nazivi kojima se u svojem istraživanju bavi imaju svoje značenje, svoj smisao, svoju povijest, suodnos s nazivima drugih naroda. Ponirući u sve to, autor ide duboko i u biblijsku povijest, u povijest kršćanstva, u nastanak nekih pojmova i njima odgovarajućih naziva u hrvatskom jeziku, jezicima koji su nam bili uzor i drugim jezicima koji su se obogaćivali iz jednakih izvora. Tako u mnogim pitanjima dolazi do aramejskoga (kao jezika Isusova djetinjstva), grčkoga kao novozavjetnoga jezika i latinskoga, koji je služio kao predložak za nastanak mnogih naziva u zapadnom kršćanstvu.

Da bi svoje jezično-duhovno promišljanje učinio zanimljivijim, on razgovara s čitateljem, potiče ga na promišljanje, navodi ga na zaključak. Radosnu vijest, kojom je često oduševljen, želi podijeliti s čitateljem, obraćajući mu se zanosno s: „brate“, „sestro“, „prijatelju“.

U svoje promišljanje Mamić vješto unosi mnoge anegdote iz svojega ili tuđeg života. U mnogim člancima „progovaraju“ rane njegova djetinjstva, čije ožiljke nosi i u staračkoj dobi. Kako kaže, partizani su mu digli oca u rat, kasnije ga zarobili u Bleiburgu i ubili. Otac je znao da se Mile treba roditi, ali se nisu vidjeli. Mile u bezuvjetnom praštanju vidi jedini pravi lijek: „Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!“ Zato i želi ovu knjigu posvetiti „svom ćaći Josi, bleiburškom mučeniku“. Drži se one Nazorove: „Njih mrtvih ja sam živi spomenik.“ (fra Ivan Dugandžić)

Iz pera autora

U proljeće 2015. godine Uredništvo Glasnika mira u Međugorju zamolilo me za suradnju i povjerilo mi kolumnu Hrvatsko kršćansko nazivlje. Nakon četverogodišnje suradnje počeo sam razmišljati o knjizi. Veći broj članaka prati crkvenu, liturgijsku godinu, svetkovine, blagdane, spomendane itd. Ali se uz te „vezane“ teme našlo mjesta i za „slobodne, nevezane“ teme. Zato je knjiga podijeljena u dva dijela: . ČLANCI U VEZI S CRKVENOM GODINOM I BLAGDANIMA te OSTALI ČLANCI

Neka vam ovi jezični savjeti u obliku duhovne misli budu ugodno štivo i pomognu vam u proširivanju jezične i vjerske kulture. Neka vas prati Božji blagoslov i nježni Marijin pogled i osmijeh kao što je i mene pratio dok sam ovo pisao. Uživajte na putu spasenja!

Teme

A. ČLANCI U VEZI S CRKVENOM GODINOM I BLAGDANIMA

  1.       VRIJEME IŠČEKIVANJA DOLASKA GOSPODNJEGA
  2.       ŠTO SLAVIMO 8. PROSINCA?
  3.       RIJEČ BOŽIĆ I NJEZINE IZVEDENICE
  4.       BOŽIĆNO OZRAČJE
  5.       SLAVA BOGU NA VISINI
  6.       JOŠ MALO O SLAVI/VELIKOM SLAVAOCU
  7.       ŠTO SLAVIMO 6. SIJEČNJA?
  8.       BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC ILI STEPINČEVO
  9.       SVETI JOSIP I NJEGOVI IMENJACI
  10.    KAKO JE ANĐEO GABRIJEL POZDRAVIO MARIJU?
  11.    ČUDESNI POZDRAV I DOGAĐAJ
  12.    SMISAO I VRSTE POZDRAVA
  13.    INKARNACIJA, INKORPORACIJA I HRVATSKE ZAMJENE
  14.    PREDUSKRSNO VRIJEME, ČETRDESETNICA ILI KORIZMA
  15.    MUKA I NJEZINE IZVEDENICE/SLIČNICE
  16.    TJEDAN MUKE, SVETI TJEDAN ILI VELIKI TJEDAN
  17.    KRIŽ I NJEGOVA OBITELJ
  18.    KRIŽNI PUT, KALVARIJA I GOLGOTA U SVJETLU USKRSNUĆA
  19.    KAD SLAVIMO USKRS?
  20.    USKRS I RIJEČI U VEZI S NJIM
  21.    HRVATSKI JEZIK JE USKRSNI JEZIK
  22.    TIJELO/PUT, ŽIVOT, SMRT I USKRSNUĆE
  23.    BOG JE SRCE
  24.    UZAŠAŠĆE/SPASOVO
  25.    KAKO ZOVEMO BLAGDAN DUHA SVETOGA?
  26.    DUH, DUŠAN/DUŠNI, DUŠNOST, DUHOVAN/DUHOVNI, DUHOVNOST
  27.    OSOBA, NARAV I PRESVETO TROJSTVO
  28.    BLAGDAN TIJELA I KRVI KRISTOVE
  29.    MARIJA – POMOĆNICA KRŠĆANA
  30.    KRV I NJEZINA OBITELJ
  31.    KRALJICA MIRA
  32.    GOSPINI BLAGDANI, MJESECI I DANI
  33.    GOSPA ŽALOSNA
  34.    ANĐELI I ARHANĐELI – GLASNICI BOŽJI
  35.    TKO JE SVET I ŠTO NAM JE SVETO?
  36.    DANI POSVEĆENI POKOJNICIMA
  37.    DUŠA, DUŠAN/DUŠNI, DUŠNOST, DUŠEVAN/DUŠEVNI, DUŠEVNOST
  38.    BEZUVJETNO PRAŠTANJE I POMIRBA
  39.    GOSPA OD ZDRAVLJA

B. OSTALI ČLANCI

  1.       BOG, BOGAT I UBOG
  2.       BOŽJE ZAPOVIJEDI SU RADI NAŠEGA MIRA
  3.       ŠTO JE ČOVJEK?
  4.       LJUBAV JE NAJVAŽNIJA
  5.       PONIZNOST I NJEZINE „KĆERI“ ILI „SESTRE“
  6.       OHOLOST I NJEZINA DRUŽINA
  7.       O RIJEČI GRIJEH, NJEZINIM OBLICIMA I IZVEDENICAMA
  8.       O GRIJEHU, KAJANJU, SKRUŠENJU, ISPOVIJEDI I OPROŠTENJU
  9.       POKORA I NJEZINE IZVEDENICE
  10.    JE LI I ZLOČINAC ČOVJEK?
  11.    OČENAŠ, OČE NAŠ, MOLITVA GOSPODNJA ILI KAKO DRUKČIJE?
  12.    JEST LI BOG? GDJE JE BOG?
  13.    TRI LIJEPE ŽELJE: SVETI SE IME TVOJE, DOĐI KRALJEVSTVO TVOJE, BUDI VOLJA TVOJA!
  14.    KRUH NAŠ SVAGDANJI DAJ NAM DANAS!
  15.    I OTPUSTI NAM DUGE NAŠE KAKO I MI OTPUŠTAMO DUŽNICIMA NAŠIM!
  16.    I NE UVEDI NAS U NAPAST, NEGO IZBAVI NAS OD ZLA!
  17.    TREBAMO LI MIJENJATI OČENAŠ?
  18.    SAKRAMENAT, SAKRAMENT ILI SAKRAMEN(A)T
  19.    MISTERIJ, SAKRAMEN(A)T, (SVETA) TAJNA,(O)TAJSTVO
  20.    KOJI JE PRVI SAKRAMENAT?
  21.    JOŠ MALO O PRVOM SAKRAMENTU, A ZATIM O DVOSTRUKOM I DRUGOM
  22.    SVETA ISPOVIJED I PRIČEST
  23.    PETO: ULJE SVETO (ULJE, SVETO ULJE, POMAZANJE)
  24.    SAKRAMENAT ŽENIDBE/ BRAKA
  25.    SAKRAMENAT (SVETOGA) REDA
  26.    HOD ZA ŽIVOT
  27.    ZNAČENJE I UPOTREBA RIJEČI FRA, DON, PATER I OTAC
  28.    JOŠ O NAZIVIMA ZA OSOBE POSVEĆENOGA ŽIVOTA
  29.    PAPA, SVETI OTAC, PONTIFEKS (PONTIFIKAT)
  30.    BEATIFIKACIJA, KANONIZACIJA, PROGLAŠENJE BLAŽENIM/SVETIM
  31.    JESU LI ŠTOVATI – POŠTOVATI, ŠTOVANJE – POŠTOVANJE POTPUNE ISTOZNAČNICE?
  32.    TKO SE MOŽE UKAZATI, KOMU, KAD, KAKO, GDJE I ZAŠTO?
  33.    KRUNA/VIJENAC, KRUNICA, ROZARIJ ILI RUŽARIJ
  34.    SIN BOŽJI, ISUS KRIST, JAGANJAC BOŽJI

Nakladnik: ICMM

Autor: Mile Mamić

Jezik: Hrvatski

Godina izdanja: 2020.

Format: 220 x 160

Broj stranica: 256 

Napišite svoj osvrt
  • Samo registrirani korisnici mogu pisati osvrte.
*
*
  • Loše
  • Izvrsno
*
*
*

O autoru

Mile Mamić, red. prof. u miru, rođen je 25. srpnja 1944. u Santa Maria di Leuca (Italija). Osnovnu školu završio je u Lišanima Ostrovičkim, a klasičnu gimnaziju kod franjevaca u Sinju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij Hrvatskoga jezika i književnosti te Latinskoga jezika i rimske književnosti. Diplomirao je 1973. Magistrirao je 1980., a doktorirao 1991. Od godine 1973. do1994. bio je stalno zaposlen u Zavodu za (hrvatski) jezik u Zagrebu. U međuvremenu bio je lektor za hrvatski jezik na sveučilištu u Münsteru i Leipzigu, zatim gostujući profesor na sveučilištu u Münsteru i Budimpešti. Godine 1994. izabran je za izvanrednoga profesora za Suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru, a godine 1999. za redovitoga profesora. Godine 2005. izabran je u trajno zvanje.

Autor je i suautor nekoliko vrlo vrijednih knjiga. Spomenut ćemo samo knjigu Temelji hrvatskoga pravnog nazivlja (Zagreb, 1992. i 2., prošireno izdanje 1999.) i Jezični savjeti (Zadar, 1997. i 2. izdanje 1998.) Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu. Više od 20 godina bio je jedan od triju/troje urednika časopisa Jezik (Zagreb). Bio je član nekoliko stručnih odbora. Objavio je pedesetak znanstvenih i više od 400 stručnih radova i sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Održao je mnogo predavanja o hrvatskom jeziku na različitim razinama, pa i na nekoliko stranih sveučilišta (München, Münster, Berlin, Trier, Bamberg, Köln, Würzburg, Kiel, Hamburg, Marburg, Göttingen, Erlangen, Regensburg, Oldenburg, Budimpešta, Szombathely, Ljubljana ...). Bio je koordinator Vjesnikova jezičnog savjetnika i redoviti suradnik emisije Govorimo hrvatski Prvoga programa Hrvatskoga radija. Imao je stalnu jezičnu kolumnu u tjedniku Hrvatski list, kasnije Hrvatski tjednik. Bio je voditelj znanstvenoga projekta Hrvatsko pravno nazivlje kodifikacijskoga razdoblja, iz čega je proizišla knjiga Hrvatsko pravno nazivlje (Zadar, 2004.). Kao stručnjak za hrvatsko pravno nazivlje bio je nekoliko godina stručni član Odbora za zakonodavstvo Zastupničkoga doma Hrvatskoga sabora. Također je jedan od rijetkih jezikoslovaca koji se intenzivnije bavi i hrvatskim kršćanskim nazivljem, o čemu je objavio knjigu Hrvatsko kršćansko nazivlje (Split, 2004.). Bio je član prvoga i drugoga Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Bio je nekoliko godina predstojnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu u Zadru i jedan semestar vršitelj dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta u Zadru. Bio je član Senata Sveučilišta u Zadru. Na redovitom studiju predavao je Suvremeni hrvatski jezik, na poslijediplomskom Nazivoslovlje (Terminologiju). Više od 12 godina predavao je Suvremeni hrvatski jezik kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je predavao i na poslijediplomskom studiju. Utemeljitelj je i stručni voditelj Škole hrvatskoga jezika u Zadru, gdje se održavaju razni tečajevi za strance i potomke naših iseljenika. Škola je proslavila 20 godina rada. Dobitnik je državne nagrade za znanost, tj. za popularizaciju i promidžbu hrvatskoga jezika.

Suradnik je Glasnika mira u Međugorju, gdje vodi kolumnu Hrvatsko kršćansko nazivlje. Kao jezikoslovac suradnik je Hrvatskoga katoličkog radija u Zagrebu i Radiopostaje „Mir“ Međugorje.

O knjizi

Mamić je kao jezikoslovac usredotočen na riječi, nazive. Ali te riječi, ti nazivi kojima se u svojem istraživanju bavi imaju svoje značenje, svoj smisao, svoju povijest, suodnos s nazivima drugih naroda. Ponirući u sve to, autor ide duboko i u biblijsku povijest, u povijest kršćanstva, u nastanak nekih pojmova i njima odgovarajućih naziva u hrvatskom jeziku, jezicima koji su nam bili uzor i drugim jezicima koji su se obogaćivali iz jednakih izvora. Tako u mnogim pitanjima dolazi do aramejskoga (kao jezika Isusova djetinjstva), grčkoga kao novozavjetnoga jezika i latinskoga, koji je služio kao predložak za nastanak mnogih naziva u zapadnom kršćanstvu.

Da bi svoje jezično-duhovno promišljanje učinio zanimljivijim, on razgovara s čitateljem, potiče ga na promišljanje, navodi ga na zaključak. Radosnu vijest, kojom je često oduševljen, želi podijeliti s čitateljem, obraćajući mu se zanosno s: „brate“, „sestro“, „prijatelju“.

U svoje promišljanje Mamić vješto unosi mnoge anegdote iz svojega ili tuđeg života. U mnogim člancima „progovaraju“ rane njegova djetinjstva, čije ožiljke nosi i u staračkoj dobi. Kako kaže, partizani su mu digli oca u rat, kasnije ga zarobili u Bleiburgu i ubili. Otac je znao da se Mile treba roditi, ali se nisu vidjeli. Mile u bezuvjetnom praštanju vidi jedini pravi lijek: „Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!“ Zato i želi ovu knjigu posvetiti „svom ćaći Josi, bleiburškom mučeniku“. Drži se one Nazorove: „Njih mrtvih ja sam živi spomenik.“ (fra Ivan Dugandžić)

Iz pera autora

U proljeće 2015. godine Uredništvo Glasnika mira u Međugorju zamolilo me za suradnju i povjerilo mi kolumnu Hrvatsko kršćansko nazivlje. Nakon četverogodišnje suradnje počeo sam razmišljati o knjizi. Veći broj članaka prati crkvenu, liturgijsku godinu, svetkovine, blagdane, spomendane itd. Ali se uz te „vezane“ teme našlo mjesta i za „slobodne, nevezane“ teme. Zato je knjiga podijeljena u dva dijela: . ČLANCI U VEZI S CRKVENOM GODINOM I BLAGDANIMA te OSTALI ČLANCI

Neka vam ovi jezični savjeti u obliku duhovne misli budu ugodno štivo i pomognu vam u proširivanju jezične i vjerske kulture. Neka vas prati Božji blagoslov i nježni Marijin pogled i osmijeh kao što je i mene pratio dok sam ovo pisao. Uživajte na putu spasenja!

Teme

A. ČLANCI U VEZI S CRKVENOM GODINOM I BLAGDANIMA

  1.       VRIJEME IŠČEKIVANJA DOLASKA GOSPODNJEGA
  2.       ŠTO SLAVIMO 8. PROSINCA?
  3.       RIJEČ BOŽIĆ I NJEZINE IZVEDENICE
  4.       BOŽIĆNO OZRAČJE
  5.       SLAVA BOGU NA VISINI
  6.       JOŠ MALO O SLAVI/VELIKOM SLAVAOCU
  7.       ŠTO SLAVIMO 6. SIJEČNJA?
  8.       BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC ILI STEPINČEVO
  9.       SVETI JOSIP I NJEGOVI IMENJACI
  10.    KAKO JE ANĐEO GABRIJEL POZDRAVIO MARIJU?
  11.    ČUDESNI POZDRAV I DOGAĐAJ
  12.    SMISAO I VRSTE POZDRAVA
  13.    INKARNACIJA, INKORPORACIJA I HRVATSKE ZAMJENE
  14.    PREDUSKRSNO VRIJEME, ČETRDESETNICA ILI KORIZMA
  15.    MUKA I NJEZINE IZVEDENICE/SLIČNICE
  16.    TJEDAN MUKE, SVETI TJEDAN ILI VELIKI TJEDAN
  17.    KRIŽ I NJEGOVA OBITELJ
  18.    KRIŽNI PUT, KALVARIJA I GOLGOTA U SVJETLU USKRSNUĆA
  19.    KAD SLAVIMO USKRS?
  20.    USKRS I RIJEČI U VEZI S NJIM
  21.    HRVATSKI JEZIK JE USKRSNI JEZIK
  22.    TIJELO/PUT, ŽIVOT, SMRT I USKRSNUĆE
  23.    BOG JE SRCE
  24.    UZAŠAŠĆE/SPASOVO
  25.    KAKO ZOVEMO BLAGDAN DUHA SVETOGA?
  26.    DUH, DUŠAN/DUŠNI, DUŠNOST, DUHOVAN/DUHOVNI, DUHOVNOST
  27.    OSOBA, NARAV I PRESVETO TROJSTVO
  28.    BLAGDAN TIJELA I KRVI KRISTOVE
  29.    MARIJA – POMOĆNICA KRŠĆANA
  30.    KRV I NJEZINA OBITELJ
  31.    KRALJICA MIRA
  32.    GOSPINI BLAGDANI, MJESECI I DANI
  33.    GOSPA ŽALOSNA
  34.    ANĐELI I ARHANĐELI – GLASNICI BOŽJI
  35.    TKO JE SVET I ŠTO NAM JE SVETO?
  36.    DANI POSVEĆENI POKOJNICIMA
  37.    DUŠA, DUŠAN/DUŠNI, DUŠNOST, DUŠEVAN/DUŠEVNI, DUŠEVNOST
  38.    BEZUVJETNO PRAŠTANJE I POMIRBA
  39.    GOSPA OD ZDRAVLJA

B. OSTALI ČLANCI

  1.       BOG, BOGAT I UBOG
  2.       BOŽJE ZAPOVIJEDI SU RADI NAŠEGA MIRA
  3.       ŠTO JE ČOVJEK?
  4.       LJUBAV JE NAJVAŽNIJA
  5.       PONIZNOST I NJEZINE „KĆERI“ ILI „SESTRE“
  6.       OHOLOST I NJEZINA DRUŽINA
  7.       O RIJEČI GRIJEH, NJEZINIM OBLICIMA I IZVEDENICAMA
  8.       O GRIJEHU, KAJANJU, SKRUŠENJU, ISPOVIJEDI I OPROŠTENJU
  9.       POKORA I NJEZINE IZVEDENICE
  10.    JE LI I ZLOČINAC ČOVJEK?
  11.    OČENAŠ, OČE NAŠ, MOLITVA GOSPODNJA ILI KAKO DRUKČIJE?
  12.    JEST LI BOG? GDJE JE BOG?
  13.    TRI LIJEPE ŽELJE: SVETI SE IME TVOJE, DOĐI KRALJEVSTVO TVOJE, BUDI VOLJA TVOJA!
  14.    KRUH NAŠ SVAGDANJI DAJ NAM DANAS!
  15.    I OTPUSTI NAM DUGE NAŠE KAKO I MI OTPUŠTAMO DUŽNICIMA NAŠIM!
  16.    I NE UVEDI NAS U NAPAST, NEGO IZBAVI NAS OD ZLA!
  17.    TREBAMO LI MIJENJATI OČENAŠ?
  18.    SAKRAMENAT, SAKRAMENT ILI SAKRAMEN(A)T
  19.    MISTERIJ, SAKRAMEN(A)T, (SVETA) TAJNA,(O)TAJSTVO
  20.    KOJI JE PRVI SAKRAMENAT?
  21.    JOŠ MALO O PRVOM SAKRAMENTU, A ZATIM O DVOSTRUKOM I DRUGOM
  22.    SVETA ISPOVIJED I PRIČEST
  23.    PETO: ULJE SVETO (ULJE, SVETO ULJE, POMAZANJE)
  24.    SAKRAMENAT ŽENIDBE/ BRAKA
  25.    SAKRAMENAT (SVETOGA) REDA
  26.    HOD ZA ŽIVOT
  27.    ZNAČENJE I UPOTREBA RIJEČI FRA, DON, PATER I OTAC
  28.    JOŠ O NAZIVIMA ZA OSOBE POSVEĆENOGA ŽIVOTA
  29.    PAPA, SVETI OTAC, PONTIFEKS (PONTIFIKAT)
  30.    BEATIFIKACIJA, KANONIZACIJA, PROGLAŠENJE BLAŽENIM/SVETIM
  31.    JESU LI ŠTOVATI – POŠTOVATI, ŠTOVANJE – POŠTOVANJE POTPUNE ISTOZNAČNICE?
  32.    TKO SE MOŽE UKAZATI, KOMU, KAD, KAKO, GDJE I ZAŠTO?
  33.    KRUNA/VIJENAC, KRUNICA, ROZARIJ ILI RUŽARIJ
  34.    SIN BOŽJI, ISUS KRIST, JAGANJAC BOŽJI

Nakladnik: ICMM

Autor: Mile Mamić

Jezik: Hrvatski

Godina izdanja: 2020.

Format: 220 x 160

Broj stranica: 256